October 21, 2016 Battlefield 1, an upcoming first person shooter from EA Dice will be released on PC, and xbox 1, ps4
Battlefield 1, an upcoming first person shooter from EA Dice will be released on PC, and xbox 1, ps4 October 21, 2016
October 21, 2016 Battlefield 1, an upcoming first person shooter from EA Dice will be released on PC, and xbox 1, ps4
Kraljevina Španija, država Evropske unije (od 1986. godine). Smještena na jugozapadu Evrope, Španija zauzima veći dio Pirenejskog poluostrva. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearska ostrva) i Atlantskom okeanu (Kanarska ostrva), sjevernoafrički prim
Kolonizacija je termin koji označava doseljavanje ili nastanjavanje određenih organizama (biljnih i životinjskih vrsta) na područje na kojem prethodno nisu živjeli. Termin je nastao od latinskog izraza colere što znači naseliti, kultivirati[1] i prvobitno se odnosio na ljude. Tokom 19. stoljeća, biolozi su prisvojili termin pri opisu aktivnosti ptica, bakterija ili biljnih vrsta. Ljudska kolonizacija je uža kategorija od povezanog pojma kolonijalizma i odnosi se striktno na migracije, naprimjer, na koloniju doseljenika
Indija je država južne Azije, koja se prostire na 3,3 miliona kvadratnih kilometara, što odgovara veličini trećine Evrope, a zauzima veći dio Indijskog potkontinenta. Indija graniči s Bangladešom, Mijanmarom, Kinom, Butanom, Nepalom i Pakistanom, a na jugu je dotiče Indijski okean, gdje se nalaze Šri Lanka i Maldivi. Najveća gradska područja su Mumbai na jugozapadu i Calcutta na rijeci Ganges
Ropsko društveno uređenje počinje raspadom prvobitne zajednice, na prelazu iz četvrtog u treće tisućljeće p. n. e., a završava nastankom feudalizma u petom vijeku. U razdoblju koje je trajalo gotovo 4 000 godina nastale su velike promjene u ljudskom društvu, da se ni današnji odnosi među ljudima ne mogu razumjeti bez poznavanja robovlasništva. Nastajanju ovog društva prethodile su promjene u prvobitnoj zajednici. Pojedinci se počinju izdvajati, te se počinje proizvoditi više nego je potrebno za goli opstanak. Čovjek počinje iskorištavati drugog čovjeka. Pojedinci ne moraju ni raditi, ni proizvoditi, ali učestvuju u raspodjeli dobara. Nema više izbora poglavara, već to postaje nasljedno pravo. Porodice počinju živjeti na teškom radu robova koji nemaju nikakva prava i daje im se tek potrebno za život
Afrika je jedan od sedam svjetskih kontinenata. Sa površinom od 30.370.000 km2 (uključujući i ostrva koja joj pripadaju) čini oko 6% zemljine površine i oko 20,4% ukupnog svjetskog kopna.[1] S brojem stanovnika od oko 1,1 milijarde (2013.), Afrika je drugi najmnogoljudniji kontinent i predstavlja oko 15% ukupne svjetske populacije
Fidel Alejandro Castro Ruz (Speaker Icon.svg audio)(Mayarí , Kuba 13. august 1926. - ) je kubanski političar i revolucionar koji je bio premijer republike Kube (1959. - 1976.) i predsjednik Kube (1976. - 2008.). Politički marksističko-lenjinistički kubanski nacionalista bio je prvi sekretar Komunističke partije Kube (1961. - 2011.). Pod njegovom upravom Kuba je postala jednostranačka socijalistička država. Na međunarodnom planu, Kastro je bio generalni sekretar Pokreta nesvrstanih (1979. - 1983.) i (2006. - 2008.)
Komunizam je teorija revolucionarne promjene uz političku i društveno-ekonomsku organizaciju zasnovanu na zajedničkoj kontroli nad sredstvima za proizvodnju, za razliku od privatnog vlasništva. Komunizam ili marksizam-lenjinizam se zalaže za ekonomsku pravdu, smatrajući socijalnu revoluciju i nasilno rušenje postojećeg društvenog poretka kao bitne komponente u procesu. Po svojim korijenima, marksizam-lenjinizam je ateistički i materijalistički. U svojim temeljima teorija Karla Marksa je zasnovana na ateističkom materijalizmu. Marksizam negira postojanje i realnost jednog božanstva. Marx izričito razlikuje njegov komunizam od prethodnih "utopijskih" vjerskih ili etičkih socijalizama. U svojim ranim spisima Marx gleda religiju kao namjerno skretanje pažnje potlačenih masa sa izmišljenim neovozemaljskim temama od obraćanja pažnje na eksploataciju koja je proizvedena u kapitalizmu i prethodnim modelima klasno zasnovanog društva, kao što su feudalizam i robovlasničko društvo
Socijalizam je društveno-ekonomsko uređenje koja nastupa nakon revolucionarnog obaranja kapitalizma (eksproprijacije) i koje čini prijelazno razdoblje iz klasnog društva u besklasno. Prema socijalističkom učenju pojedinci ne žive ili rade u izolaciji nego žive u zajedničkoj saradnji. Osim toga, sve što ljudi proizvode je na neki način društveni proizvod i svi koji su doprinosili u proizvodnji materijalnih dobara imaju pravo udjela u njima. Društvo u cjelini treba da posjeduje ili barem ima kontrolu nad imovinom za dobrobit svih njenih članova. U socijalističkom načinu proizvodnje ne postoji nikakva posebna klasa ljudi koja u svojim rukama monopolizira sredstva za proizvodnju. Isto tako ne postoji ni jedna klasa koja bi zahvaljujući tom monopolu, mogla stalno prisvajati dio proizvoda što ga stvara druga klasa. Sva osnovna proizvodnja sredstava nalaze se u općedruštvenom vlasništvu. Višak proizvoda, stvoren pomoću tih općedruštvenih sredstava za proizvodnju, također je općedruštveno vlasništvo. Ovo uvjerenje stavlja socijalizam u sukob sa kapitalizmom koji se temelji na privatnom vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju i omogućava individualne izbore na slobodnom tržištu kako bi se utvrdilo kako se distribuira roba i usluge. U kritikovanju kapitalizma socijalisti smatraju da takav način proizvodnih odnosa nužno dovodi do nelojalne i eksploatatorske koncentracija bogatstva i moći u rukama onih koji se pojavljuju kao pobjednici u takmičenju u slobodnoj tržišnoj ekonomiji. Ti isti ljudi onda koriste svoje bogatstvo i moć da ojačaju svoju nadmoć u društvu. Jer takvi ljudi su bogati i mogu birati gdje i kako da žive, a njihov izbor zauzvrat ograničava mogućnosti siromašnih. [1